MENI
Naslovna » Aktuelno » Vesti »Đurić: Nedostaje mehanizam za povraćaj imovine raselјenih
Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
11 132 575 4025
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike

Đurić: Nedostaje mehanizam za povraćaj imovine raselјenih

13. jun 2016. Izvor: Jedinstvo

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić izjavio je danas da se u Srbiji trenutno nalazi 204.049 interno raselјenih osoba iz južne srpske pokrajine, ističući da je povratak Srba i nealbanaca na KiM limitiran nedostatkom mehanizma za povraćaj uzurpirane imovine.

Đurić je, na trećem regionalnom forumu na visokom nivou o trajnim rešenjima za raselјene osobe sa KiM, rekao da je i posle 17 godina od završetka sukoba u južnoj srpskoj pokrajini i dalјe aktuelan problem raselјenih osoba.

Prema njegovim rečima proteklih godina za zbrinjavanje interno raselјenih i pobolјšanje njihovog položaja iz budžeta Srbije izdvojena su velika sredstva i urađene su strategije za podršku njima, a, kako je dodao, pomoć je došla i iz Evropske unije kroz IPA fondove.

Ipak, Đurić je naglasio, uprkos svim naporima, problem ostaje, jer interno raselјene osobe ne mogu da ostvare svoja individualna prava u mestu porekla.

Zato se to pitanje ne može rešiti bez koordinisanog seta aktivnosti svih zainteresovanih strana, a kako bi se uspostavio adekvatan implementacioni okvir na Kosovu i Metohiji, rekao je Đurić.

"Činjenica je da 17 godina posle sukoba ta lica nemaju prava da se slobodno vrate u svoj dom, da im se vrati oduzeta imovina, ili da budu obeštećeni za onu koja ne može da bude vraćena. To nas sve obavezuje da u dobroj veri nastavimo da konsturktivno i pravovremeno radimo na unapređenju njihovog položaja", rekao je Đurić.

On je dodao i da se postavlјa pitanje poštovanja preuzetih obaveza realizacije dogovorenih mera iz usvojenih akcionih planova, ukazujući na pojedine članove tehničke radne grupe u Prištini.

Đurić je istakao i da je povratak Srba i nealbanaca limitiran nedostatkom mehanizma za povraćaj uzurpirane imovine, poručujući da se ne sme dozvoliti da Skopska inicijativa postane samo forum za razmenu mišlјenja.

On je pozvao sve učesnike inicijative da nastave sa realizacijom dogovorenih mera i akcionih planova u skladu sa dogovorenim principima i rokovima, ali i međunarodne činioce na Kosovu i Metohiji da aktivno podrže napore za rešavanje problema raselјenih osoba.

Pokrajinski ministar za zajednice i povratak Dalibor Jevtić učesnicima konferencije govorio je o projektu "Sunčana dolina", konstatujući da je to prvi uspešan projekat za povratak raselјenih osoba.

Prema njegovim rečima proteklih godina brojne institucije su se bavile procesom i rešavanjem problema raselјenih osoba, pri čemu je bilo više neuspeha, poput praznih naselјa Babuša, Bablјak, Klobukara, Zočište.

Projekat "Sunčana dolina", kako je rekao, daje odgovore na sva važna pitanja koja postavlјaju raselјeni - gde će i u kakvim usliovima da žive, da li će imati mogućnost zaposlenja, zdravstvenu zaštitu, pristup obrazovanju, kakva će im biti bezbednost i sigurnost za povratak...

"Važno je da mi i danas i u narednom periodu, kroz procese koje imamo, obezbedimo sve zakonom preuzete obaveze kako bi projekat 'Sunčana dolina' bio uspešan i kako bi to bio projekat koji će pomoći procesu pomirenja koji nam je preko potreban", rekao je Jevtić.

Regionalni predstavnik UNHCR-a za jugoistočnu Evropu Andrej Majn istakao je da je važno prepoznati Skopsku inicijativu kao proces za nalaženje rešenja za raselјene osobe.

"Zato je delovanje klјučna reč i veoma je važno što su sve delegacije spremne da na jednom papiru iznesu sve svoje namere i planove za naredne dve ili tri godine i identifikuju načine postizanja svih sveobuhvatnih rešenja", rekao je Majn.

Prema njegovim rečima potrebno je otići korak dalјe i ubrzati proces, odnosno detalјno razmotriti dalјi rad konkretnih radnih gupa.

"Potrebno je da formiramo manje radne grupe unutar određenog roka koje će raditi na konkretnim temama, ali za kraći vremenski rok", ocenio je Majn.

Kako je dodao, potrebno je napraviti prioritete kako bi delovanje bilo delotvornije.

Klјučno je da međunarodni činioci sami preduzmu odgovornost za proces, izrade jasne strategije i što više pomognu u izgradnji kapaciteta i koordinisanju aktivnosti, rekao je Majn.

Šef Misije OEBS-a u Srbiji Peter Burkhard smatra da je faza sprovođenja Skopske inicijative najvažniji deo procesa, koji će dovesti do opiplјivh rešenja raselјenih osoba sa Kosova i Metohije.

"Podržavamo i posvećujemo se vašoj dalјoj saradnji u tom procesu. I dalјe ćemo podržavati institucije. Misija OEBS na Kosovu će i dalјe pružati podršku u organizovanju neophodnih radionica kako bismo pomogli u ovoj fazi sprovođenja", rekao je Burkhard.

Prema njegovim rečima sledeći forum na visokom nivou krajem godine biće mogućnost da se analizira dokle se stiglo u procesu sprovođenja rešenja za raselјene osobe.

"Vaša puna posvećenost je klјučna za uspeh ostvarivanja prava raselјenih da se vrate u mesto porekla ili da se lokalno integrišu. Misija OEBS će i dalјe biti poseećena ovoj međuinstitucionalnoj inicijativi", poručio je Burkhard.

Video

Etnički motivisani incidenti na Kosovu i Metohiji, 2021. Skok u budućnost – Srbija 2027 Iskazivanje interesovanja za vakcinisanje protiv COVID-19
Бројеви телефона Sektor za brigu o kulturnom nasleđu i saradnju sa SPC Pregovarački proces sa Prištinom Informatror o radu
Vreme od preuzimanja obaveze formiranja ZSO
Godina Mesec Nedelja Dan
11 132 575 4025
Live and work in Serbia Besplatna pravna pomoć Bolјi život za interno raselјena lica i povratnike